Dok je Nobelov komitet još razmatrao životopise kandidata, Donald Trump je povukao efektan potez: početkom avgusta prošle godine u Bijeloj kući ugostio je predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva, koji je – kao i Nikol Pašinijan, premijer Armenije – stavio svoj potpis na Deklaraciju kojom su se dvije zemlje obavezale na trajni prekid sukoba i obnavljanje veza. Cesta duga 32 kilometra prestala je biti točka sporenja i postala rješenje poznato kao TRIPP – Trumpov put do međunarodnog mira i blagostanja – a riječ je o američkoj koncesiji dugoj 99 godina na tranzitnu rutu koja obuhvata željezničku prugu, cjevovode, elektro i komunikacijske kablove i Zanzegurski koridor na kome bi sve bilo američko i osigurano prvoklasnim operaterima, a usto zaobišlo i Rusiju i Iran. TRIPP je brojnim kolegama bio prva asocijacija kada su Sjedinjene Države našle rješenje za Južnu interkonekciju u našoj zemlji.
Riječ je o projektu koji Bosnu i Hercegovinu povezuje sa LNG terminalom za ukapljeni plin na Krku, zapravo našem pristupu mreži gasovoda koja bi nautralizirala plin kao rusko oružje, što uključuje i Grčku i Azerbejdžan, i što je uostalom i model kojem evropske zemlje sve više teže.
No, Dragan Čović se Južnoj interkonekciji žestoko suprotstavlja već pet godina, protivio se i Zakonu koji je ipak izglasan u Federalnom parlamentu, a gost nove epizode podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegovićje istim povodom bio s nama i prije ravno dvije godine. S nama je ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije Vedran Lakić.
Koji su naredni koraci? Kako je prošao američki sastanak s Čovićem?
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj… Twitter: …