Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Post Type Selectors
Search in posts
Search in pages
Search in posts
Search in pages

Kako pauci lete kilometrima bez krila i prave mrežu jaču od čelika? | dr Gordana Grbić | Agelast 343

Da li ste videli naš sajt? https://agelast.io/

Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelast
Jednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcast
Kripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7w
ETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167
FB: https://www.facebook.com/galebnikacevic
Instagram: https://www.instagram.com/agelast_/
Twitter: https://twitter.com/GalebNikacev

A1: https://a1.rs/privatni

Mazda:
1. Web: https://www.mazda.rs
2. Facebook:  / mazdasrbija
3. Instagram:   / mazda.rs

Svi pauci su otrovni, ali oko 90% njih ima toliko slab usni aparat da ne može da probije ljudsku kožu. Oni koji mogu, svesno kontrolišu da li će pri ujedu da ispuste otrov i u kojoj količini, jer za njegovu proizvodnju troše ogromne količine energije.

Paučina, jedno od najvećih čuda prirodne arhitekture, smatra se jačom od čelika, otporna je na bakterije i nerastvorljiva u vodi. Pauci nemaju krila, ali lete, tako što ispuste dugačku nit paučine i puste da ih vetar nosi. Na takav način, mogu da prelete i na stotine kilometara.

Pauci su najbrojniji kopneni beskičmenjaci na planeti i nastanjuju sve ekosisteme osim Antarktika. Opisano je više od 53.000 vrsta pauka, a samo u poslednjih 20 godina, u svetski katalog je uneto više od 14.000 novih. U Srbiji ih je zabeleženo oko 750, dok bi stvarni broj trebao da bude mnogo veći, zbog toga što ogromni delovi zemlje nikada nisu sistematski istraženi.

Vrste poput crne udovice i tarantule vekovima izazivaju strah i divljenje među ljudima, što je dovelo do stvaranja brojnih mitova i narodnih rituala, ali i do naučnih otkrića koja su još neverovatnija od bilo koje legende.

O fascinantnoj biologiji, evoluciji i zabludama koje prate jednu od najstigmatizovanijih grupa životinja na svetu, u novoj epizodi podkasta razgovaramo sa dr Gordanom Grbić, biološkinjom i arahnološkinjom iz Novog Sada.

Biologiju je diplomirala na Univerzitetu u Novom Sadu, gde se specijalizovala za zaštitu životne sredine. Doktorirala je na temu paukova Subotičke peščare, gde je sa timom sakupila više 23.000 primeraka pauka i popisala 225 vrsta, od kojih je 30 prvi put pronađeno u Srbiji.
Vodila je istraživanja i na Fruškoj gori i Deliblatskoj peščari, koristeći paukove kao bioindikatore stanja ekosistema i kao dodatne argumente za zaštitu staništa.

Jedna je od osnivačica udruženja „Paukovi Srbije“ i trenutno je jedina arahnološkinja u Srbiji, nakon što su svi ostali stručnjaci za paukove napustili zemlju.

Saznajte više na sajtu: http://www.paukovisrbije.com/
                                       https://www.facebook.com/paukovisrbije/

Instagram:

Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/

Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Audio: Marko Ignjatović

Instagram:

Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/

Sandra Planojević: https:…