fbpx
Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Post Type Selectors
Search in posts
Search in pages
Search in posts
Search in pages

Andreja je diplomirao primenjenu fiziku i informatiku i doktorirao teorijsku fiziku (fizka atoma i molekula). Bavi se fizikom i hemijom atmosfere, oblast kvaliteta vazduha i procene njegovog uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Učesnik je u 18 nacionalnih i međunarodnih naučnih projekata iz oblasti životne sredine i nauke o podacima i autor blizu 100 publikacija.

Istraživanje mu je dominantno usmereno ka razvoju i primeni statičkih metoda i metoda veštačke inteligencije za analizu stanja životne sredine i procenu uticaja zagađenja na zdravlje ljudi.

U okviru ATLAS projekta iz oblasti veštačke inteligencije predvodi tim istraživača iz Instituta za fizuku u Beogradu. Učestvuje u razvoju servisa za analizu globalnog stanja vazduha u okviru projekta H2020 NI4OS (National Initiatives for Open Science in Europe). A predvodi i tim istraživača za studiju stanja kvaliteta vazduha u Beogradu za period od 2021. do 2031. godine.

Sa naukom je počeo od eksperimenta. Analiza skromnih setova podataka otvorila je vrata statistici, numeričkom modeliranju i veštačkoj inteligenciji. Navodi da je važno je pogledati podatke iz što je većeg broja uglova. Ti počeci definisali su ono što i danas radi – neizmerna radoznalost i želja za razumevanjem.

Pored nauke, ima još jednu veliku ljubav – muziku. Više od decenije je član grupe Neverne Bebe – popularnog pop/rok benda. Iskusan je muzičar, kompozitor, ton-majstor, aranžer i muzički producent. Sa Nevernim Bebama nastupa kao pridruženi član na akustičnoj i električnoj gitari, kao i perkusijama, ali je i nezaobilazni član tima u studijskom radu.

Andreja je pričao o Nevernim bebama i odgovorio na 5 pitanja koja ste putem našeg sajta postavljali tokom sedmice:

  1. Kako predvidjate promenu u kvalitetu vazduha u Beogradu u narednih 5 godina, imajući u vidu klimatske promene?
  2. Na koji nacin kao pojedinci mozemo doprineti u razvoju sprecavanja zagadjenosti?
  3. Koji su osnovni ciljevi ATLAS projekta? Sa kakvim izazovima ste se suočili u toku istraživanja, razvoja i pre odobravanja projekta?
  4. Koliko naprednu tehnologiju imamo za izracunavanje kvaliteta vazduha u Srbiji?
  5. Koliko su tacni parametri koje vidimo o zagadjenosti vazduha u Srbiji?

Hvala Talks and FolksEpson SrbijaNova Iskra i Assert International na podršci u realizaciji ovog podcasta!