{"id":705801,"date":"2026-06-16T22:33:47","date_gmt":"2026-06-16T20:33:47","guid":{"rendered":"https:\/\/podcast.rs\/140-vikinzi\/"},"modified":"2026-06-16T22:33:47","modified_gmt":"2026-06-16T20:33:47","slug":"140-vikinzi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/podcast.rs\/en\/140-vikinzi\/","title":{"rendered":"140 &#8211; Vikinzi"},"content":{"rendered":"<p>\ud83d\udecd\ufe0f HistoryCast prodavnica na internetu\ud83d\udc49 <a target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer nofollow\" href=\"https:\/\/podmedia.rs\/historycast\/\">https:\/\/podmedia.rs\/historycast\/<\/a><\/p>\n<p><em>Podr\u017eite nas i na Patreonu<\/em> \u27a1\ufe0f <a target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer nofollow\" href=\"https:\/\/www.patreon.com\/c\/HistoryCast\">https:\/\/www.patreon.com\/c\/HistoryCast<\/a><\/p>\n<p><em>Nikada pre se u Britaniji nije pojavila takva strahota kakvu smo sada pretrpeli od paganskog naroda\u2026 Pogledajte crkvu Svetog Kutberta, ukaljanu krvlju Bo\u017ejih slu\u017ebenika, li\u0161enu svih svojih ukrasa; mesto svetije od bilo kog drugog u Britaniji prepu\u0161teno je paganima da ga pogane<\/em><\/p>\n<p>O napadu Vikinga na obalu \u0160kotske ovako je pisao monah Alkuin iz Jorka, tada ve\u0107 ugledni u\u010denjak na dvoru Karla Velikog; u pismu upu\u0107enom engleskim crkvenim ljudima, on opisuje lom sveta koji je poznavao. Tada evropska pisana istorija prvi put \u201c\u010duje\u201d Vikinge kako dolaze sa mora: Lindisfarn, 793. godina, i jedan od najva\u017enijih manastira anglosaksonskog sveta.<\/p>\n<p>U drugim zapisima tog vremena pominju se i neobi\u010dni znaci koji su prethodili napadu &#8211; &#8222;vatrene zmije\u201c na nebu, oluje, pomra\u010denja. Srednjovekovna ma\u0161ta ili na\u010din da se objasni ono \u0161to je delovalo neshvatljivo, tek, ve\u0107 tada je ro\u0111ena slika Vikinga koja \u0107e trajati vekovima. Demonska stvorenja, skoro pa natprirodna bi\u0107a, poluljudi koji dolaze iz mraka, brzo i bez upozorenja, i posle kojih ni\u0161ta ne ostaje isto.<\/p>\n<p>Kasnije, o njima se \u010desto govori kao o razbojnicima sa severa, ljudima koji su dolazili niotkuda, palili, plja\u010dkali i nestajali sa plimom. Ali ta slika, koliko god bila upe\u010datljiva, zapravo je samo deo mnogo \u0161ire pri\u010de. Jer Vikinzi jesu bili ratnici i osvaja\u010di, ali pre svega moreplovci koji su stigli do obala Severne Amerike vekovima pre Kolumba, trgovci koji su povezivali Baltik sa Bagdadom, istra\u017eiva\u010di koji su naseljavali Island i Grenland, ljudi koji su u svojim sagama poku\u0161avali da razumeju svet oko sebe.<\/p>\n<p>Njihovi brodovi, dugi i uski, gra\u0111eni sa precizno\u0161\u0107u koja i danas izaziva divljenje, bili su simbol jedne civilizacije koja je razumela more bolje nego iko u svoje vreme. Sa njima su prelazili okeane bez karata kakve danas poznajemo, oslanjaju\u0107i se na zvezde, vetrove i iskustvo koje se prenosilo generacijama.<\/p>\n<p>A iza svega toga, iza \u017eivota u surovim uslovima, iza borbe za opstanak u nemilosrdnom svetu Severa, stoji i jedan neverovatan svet verovanja, mitova i pri\u010da. Odin, Tor, Ragnarok. Pri\u010da o tri boginje sudbine koje sede pored korena drveta sveta, Igrdasila, i pletu niti \u017eivota. <\/p>\n<p>\u010cak ni bogovi ne mogu da promene ono \u0161to su Norne zapisale.<\/p>\n<p>Ovaj uvid u neizbe\u017enu sudbinu davao je Vikinzima neverovatnu hrabrost. Hrabrost koja se meri spremno\u0161\u0107u da se ide do kraja, bez obzira na ishod, da bi se stiglo u Valhalu. Zato su u bitke i\u0161li bez straha, \u010desto sa osmehom. Duhovnost Vikinga je zapravo bila slavljenje \u017eivotne sile i li\u010dne \u010dasti. <\/p>\n<p>Pri\u010da o Vikinzima je kompleksna istorija dru\u0161tva koje je u nekoliko vekova ostavilo trag od obala Engleske, preko reka Rusije, sve do Mediterana. Trag iza njih ostao je u jeziku, zakonima, trgovini i kulturi Evrope kakvu danas poznajemo.<\/p>\n<p>Nikola \u0110uki\u0107 i Nikola \u0160ipka vode nas kroz taj svet, od prvih pohoda i razloga koji su ih pokrenuli, preko njihovih brodova, ruta i osvajanja, pa sve do pitanja koje ostaje i danas otvoreno: Ko su zapravo bili Vikinzi, kada skinemo slojeve mita koje smo vekovima gradili oko njih?<\/p><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\ud83d\udecd\ufe0f HistoryCast prodavnica na internetu\ud83d\udc49 https:\/\/podmedia.rs\/historycast\/ Podr\u017eite nas i na Patreonu \u27a1\ufe0f https:\/\/www.patreon.com\/c\/HistoryCast Nikada pre se u Britaniji nije pojavila takva strahota kakvu smo sada pretrpeli od paganskog naroda\u2026 Pogledajte crkvu Svetog Kutberta, ukaljanu krvlju Bo\u017ejih slu\u017ebenika, li\u0161enu svih svojih ukrasa; mesto svetije od bilo kog drugog u Britaniji prepu\u0161teno je paganima da ga pogane&#8230;<\/p>","protected":false},"author":3,"featured_media":90497,"comment_status":"","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[558],"tags":[],"class_list":["post-705801","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-historycast"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/705801","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=705801"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/705801\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/90497"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=705801"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=705801"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=705801"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}