{"id":55464,"date":"2022-06-15T09:00:00","date_gmt":"2022-06-15T07:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/podcast.rs\/?p=55464"},"modified":"2022-06-15T10:01:54","modified_gmt":"2022-06-15T08:01:54","slug":"105-najstariji-zanat-iliti-trgovina-ljudima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/podcast.rs\/en\/105-najstariji-zanat-iliti-trgovina-ljudima\/","title":{"rendered":"105 &#8211; Najstariji zanat iliti trgovina ljudima"},"content":{"rendered":"<p>Iako legalizacija prostitucije deluje kao o\u010digledno re\u0161enje za ovaj problem, ona to nije jer pre svega predstavlja trgovinu ljudima. Doma\u0107e zakonodavstvo ove \u017ertve tretira isto kao i po\u010dinitelje i kaznu uglavnom pla\u0107a \u017ertva.<\/p>\n<p>Odmah na po\u010detku treba da razre\u0161imo zbog \u010dega je prostitucija problemati\u010dni posao i opasan za \u017eene. Pojedinci ponekad koriste obja\u0161njenje da se \u201cfeministi\u010dki stavovi\u201d zala\u017eu za to da \u017eena mo\u017ee da radi \u0161ta ho\u0107e sa svojim telom, \u0161to zapravo nije tako. I, Nata\u0161a Elenkov, \u010dlanica feministi\u010dkog kolektiva \u017denska solidarnost obja\u0161njava koliko je to zaista izbor \u017eene i sumira, kakvo je stanje u Srbiji:<\/p>\n<p>\u201cNa\u0161 stav kao kolektiva, je da je prostitucija vid nasilja nad \u017eenama, da to nije svestan izbor, da je to vid seksualne eksploatacije, i da zbog toga mora da postoji druga\u010dije zakonsko re\u0161enje nego ono koje je trenutno u Srbiji, a to je prohibitivni model, gde su podjednako ka\u017enjeni i osobe koje se po zakonu odaju prostituciji, i oni koji `koriste usluge`, \u010dime su izjedna\u010deni u tom odnosu, jer zakonodavac nije uzeo u obzir razliku u odnosu mo\u0107i koji postoji,\u201d obja\u0161njava ona.<\/p>\n<p>Trenutno se prostitucija reguli\u0161e Zakonm o javnom redu i miru i kao takav predvi\u0111a kaznu i onome ko se prostituciji odaje i onome ko koristi usluge prostitcije. To naravno, ne \u0161titi seksulane radnice i radnike.  Hristina Piskulidis iz anti trafiking organizacije Astra obja\u0161njava da to predstavlja problem jer \u010dak i kada su osobe u prinudnoj prostituciji, one ga ne prijavljuju da ne bi bile krive pred zakonom.<\/p>\n<p>\u201cOpet su te \u017eene, ka\u017eem \u017eene, zato \u0161to opet 95% osoba koja se bave prostitucijom su \u017eene, opet su one bile te koje su pla\u0107ale kazne, a ne korisnici usluga ili makroi. I zbog te zapre\u0107ene kazne, vrlo \u010desto se de\u0161ava da osobe koje su prinudno u prostituciji, a koje se boje da ne\u0107e biti prepoznate od strane sistema, od strane konkretnih policajaca kome budu prijavili slu\u010daj, sudije ispred koga se budu na\u0161le, da ih ne\u0107e prepoznati kao \u017ertve trgovine ljudima,\u201d navodi Piskulidis.<\/p>\n<p>Elenkov iz \u201c\u017denske solidarnosti\u201d govori o legalizaciji i svim njenim lo\u0161im stranama. U slu\u010daju legalizacije, prostiucija postaje jedan od prvih ponu\u0111enih poslova \u017eenama koja su siroma\u0161ne, migrantkinje \u2013 \u017eenama kojima je zapravo potrebna pomo\u0107.<\/p>\n<p>\u201cGlavna posledica jeste pove\u0107anje trgovina ljudima u svrhu seksualne eksploatacije, jer, nekako grubo zvu\u010di kada se koristi taj ekonomski re\u010dnik, ali ponuda \u017eena koje \u017eele da se bave prostitucijom nikada ne\u0107e da nadma\u0161i tra\u017enju mu\u0161karaca, a zapravo zbog toga se i ve\u0161ta\u010dki stvara ponuda kroz trgovinu ljudima,\u201d navodi ova feministkinja.<\/p>\n<p><strong>Dekriminalizacija i legalizacija deo re\u0161enja<\/strong><\/p>\n<p>Ali nisu potpuno. Va\u017eno je imati jaku dr\u017eavu i dobar sistem kao i senzibilisane osobe u institucijama sa kojima seksualne radnice dolaze u kontakt poput policajaca, sudija, socijalnih radnika. Hristina Piskulidis iz anti trafiking organizacije Astra ka\u017ee da je najva\u017enije od svega pomo\u0107i \u017ertvi. Sve ostalo je manje va\u017eno:<\/p>\n<p><strong>\u201c<\/strong>Ako institucije ne rade svoj posao, ako nemamo jak socijalni sistem koji mo\u017ee da podr\u017ei \u017eenu koja ili je re\u0161ila da iza\u0111e iz prostitucije i stvori uslove da u jednom trenutku ona pokrene samostalni \u017eivot koji je dostojanstven, koji \u0107e joj mogu\u0107iti da \u017eivi od sopstvenog rada koji nije prostitucija, mi onda ako nemamo dovoljno jaku podr\u0161ku da joj pru\u017eimo mogu\u0107nost da se osna\u017ei i da u jednom trenutku se osamostali besmisleno je\u201d navodi Piskulidis.<\/p>\n<p>Va\u017eno je sistemski urediti prostituciju. A do tada, Jelena Pe\u0161i\u0107 &#8211; stru\u010dna saradnica u Preventu, organizaciji koja pru\u017ea pomo\u0107 seksualnim radnicama, obja\u0161njava kako svi mo\u017eemo da pomognemo, a to je da ih pre svega ne diskrimini\u0161emo.<\/p>\n<p>\u201cJer uglavnom su one neshva\u0107ene od strane populacije i uglavnom su diskriminisane. Ali eto ako neko \u017eeli da pomogne na taj na\u010din, mo\u017ee i preko nas, jer njima je uglavnom te\u0161ko da steknu poverenje u druge ljude,\u201d obja\u0161njava ona.<\/p>\n<p><strong>Legalnost prostitucije u Evropi varira od zemlje do zemlje<\/strong><\/p>\n<p>Sajt Business Insider navodi da, prema nekim procenama, broj prostitutki u 28 dr\u017eava \u010dlanica Evropske unije krec\u0301e se izme\u0111u 700.000 i \u010dak 1,2 miliona.<\/p>\n<p>U devet evropskih zemalja (Nema\u010dka, Holandija, Belgija, Austrija, \u0160vajcarska, Gr\u010dka, Ma\u0111arska, Letonija i Turska) prostitucija je legalna i regulisana.<\/p>\n<p>U zavisnosti od zemlje, razne aktivnosti vezane za prostituciju mogu biti zabranjene (gde je posebnim zakonom zabranjena takva aktivnost), dekriminalizovane (gde ne postoji poseban zakon koji zabranjuje ili dozvoljava i reguli\u0161e aktivnost) ili regulisane (gde poseban zakon eksplicitno dozvoljava i reguli\u0161e delatnost ako su ispunjeni odre\u0111eni uslovi).<\/p>\n<p>U zemljama kao \u0161to su Nema\u010dka i Gr\u010dka, trgovina seksom je u potpunosti legalizovana i regulisana, dok je u mnogim severnoevropskim zemljama, poput \u0160vedske, nelegalno kupovati seks, ali nije nelegalno i prodavati ga.<\/p>\n<p>Iako je Holandija po\u010dela da reguli\u0161e prostituciju 2000. godine, trgovina seksom je vi\u0161e-manje tolerisana decenijama ranije. Ideja iza legalizacije trgovine bila je da bi se time iskorenio organizovani kriminal, ograni\u010dila trgovina ljudima, pobolj\u0161ao pristup radnica zdravstvenoj za\u0161titi i seksualni rad u\u010dinio bezbednijim.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, Vec\u0301ina seksualnih radnica, bilo u Nema\u010dkoj, Holandiji ili Gr\u010dkoj, obi\u010dno dolaze iz isto\u010dnoevropskih zemalja poput Rumunije ili Bugarske.<\/p>\n<p>Na epziodi radile Sanja Kosovi\u0107, Irena \u010cu\u010dkovi\u0107, Iva Gaji\u0107, Sanja \u0110or\u0111evi\u0107 i Aleksandra Bu\u010dko.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako legalizacija prostitucije deluje kao o\u010digledno re\u0161enje za ovaj problem, ona to nije jer pre svega predstavlja trgovinu ljudima. Doma\u0107e zakonodavstvo ove \u017ertve tretira isto kao i po\u010dinitelje i kaznu uglavnom pla\u0107a \u017ertva. Odmah na po\u010detku treba da razre\u0161imo zbog \u010dega je prostitucija problemati\u010dni posao i opasan za \u017eene. Pojedinci ponekad koriste obja\u0161njenje da se&#8230;<\/p>","protected":false},"author":3,"featured_media":36356,"comment_status":"close","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[111],"tags":[],"class_list":["post-55464","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-reaguj"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55464","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55464"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55464\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55465,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55464\/revisions\/55465"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/36356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55464"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55464"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55464"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}