{"id":50483,"date":"2022-02-23T10:06:23","date_gmt":"2022-02-23T10:06:23","guid":{"rendered":"https:\/\/podcast.rs\/?p=50483"},"modified":"2023-02-04T14:59:27","modified_gmt":"2023-02-04T12:59:27","slug":"089-voda-u-vojvodini-i-miris-i-ukus-i-boja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/podcast.rs\/en\/089-voda-u-vojvodini-i-miris-i-ukus-i-boja\/","title":{"rendered":"089 &#8211; Voda u Vojvodini &#8211; i miris, i ukus, i boja"},"content":{"rendered":"<p>Zbog konstantnog nedostatka vode, svakodnevno umire gotovo pet hiljada ljudi. Svaka tre\u0107a osoba, \u0161to je oko 2,2 milijarde ljudi, nema bezbedan pristup pija\u0107oj vodi, govore podaci Ujedninjenih nacija i Svetske zdravstvene organizacije. Tako je u svetu, a kako je kod nas? U 89. epizodi govorimo o nedostatku pija\u0107e vode u Vojvodini.<\/p>\n<p>Tanja \u0106iri\u0107 jedna je od 125 ljudi koji su popunili upitnik na sajtu Vojvo\u0111anskog istra\u017eiva\u010dko-analiti\u010dkog centra VOICE. Ona je za podkast Reaguj! opisala kako izgleda voda u Zrenjaninu.<\/p>\n<p>\u201cKad smo bili mali svi znamo \u0161ta smo u\u010dili u \u0161koli o vodi &#8211; da treba da bude te\u010dnost bez boje, ukusa i mirisa kada. Kada odrastate u Zrenjaninu brzo shvatite da voda ima i miris i ukus i boju. Postoje dani kada je nemogu\u0107e \u010dak i da se normalno istu\u0161irate, po\u0161to voda smrdi na kanalizaciju. Voda je masna. Imate utisak kada se tu\u0161irate da nikad niste ispravli dovoljno sapun. Ja vodu ne pijem ve\u0107 jedno 20 godina, tako da ne znam kakvog je ukusa. Ne kuvam sa tom vodom. Moja \u0107erka koja ima 13 nikad nije pila vode sa \u010desme. Tako da voda je \u017euta, masna, smrdi\u201d, objasnila je \u0106iri\u0107.<\/p>\n<p>Tanja \u0106iri\u0107 tro\u0161i oko 3000 dinara mese\u010dno, a 36.000 godi\u0161nje. Ako dodamo i ra\u010dun za vodu, godi\u0161nja cifra pribli\u017ei se 50.000. Kako pi\u0161e u studiji pod nazivom Fabrika \u017eednih, slu\u010daj zrenjaninskog postrojenja za preradu vode, nakon mnogo obe\u0107anja, velikog broja istra\u017eivanja, pilot-projekata i ugovora, stanovni\u0161tvo Zrenjanina na nabavku ispravne vode dnevno potro\u0161i oko 20.000 evra. Posledice, naravno, najvi\u0161e poga\u0111aju one koji su ve\u0107 ugro\u017eeni. Mnogi od onih koji nemaju novca za fla\u0161iranu vodu koriste vodu iz vodovoda i time ugro\u017eavaju svoje zdravlje, pi\u0161e u studiji na kojoj su radili organizacije CRTA, Pravo na vodu i Polekol.<\/p>\n<p>U anketi koju smo sproveli na sajtu Vojvo\u0111anskog istra\u017eiva\u010dko-analiti\u010dkog centra VOICE, tek 21 odsto gra\u0111ana reklo je da ima pristup \u010distoj pija\u0107oj vodi sa \u010desme. \u010cak 80 odsto ispitanika iz Vojvodine nema redovan pristup vodi za pi\u0107e.<\/p>\n<p>Uprkos neispravnosti vode za pi\u0107e, 80 odsto navelo je da ra\u010dun za vodu pla\u0107a po punoj ceni. Pored ovog tro\u0161ka koji ne bi trebalo da se pla\u0107a, gra\u0111ani su prinu\u0111eni da se okrenu alternativama &#8211; da kupuju vodu ili koriste filtere. Cena koju gra\u0111ani dodatno pla\u0107aju za pija\u0107u vodu kre\u0107e se od 400 do oko 12.000 dinara. Jedan od gra\u0111ana naveo je kako koristi filtere za vodu koji se moraju menjati godi\u0161nje, \u0161to ko\u0161ta 5000 dinara, dok je sam aparat za pre\u010di\u0161\u0107avanje ko\u0161tao 1000 evra.<\/p>\n<p>U dokumentu koji nosi naziv Zdravstveno stanje stanovni\u0161tva AP Vojvodine za 2019. godinu  Instituta za javno zdravlje Vojvodine, navodi se da je pre\u010di\u0161\u0107ena hlorisana voda za pi\u0107e tokom 2019. godine bila dostupna u svega 16 od ukupno 45 op\u0161tina, \u0161to je 38 odsto na teritoriji Vojvodine. Ispravne vode ima samo u Novom Sadu i naseljima priklju\u010denim na novosadski vodovod, zatim Ba\u010dkoj Palanci, Despotovu, Vrbasu, Be\u010deju, Beo\u010dinu, Srbobranu, Od\u017eacima, Somboru, Sremskoj Mitrovici, Rumi, Subotici i Ba\u010dkoj Topoli.<\/p>\n<p>U Sremu najve\u0107i problem predstavljaju mangan i arsen. U Ju\u017enoj Ba\u010dkoj amnoijak i arsen. Na severu Ba\u010dke arsen i gvo\u017e\u0111e, dok je na zapadu najve\u0107i problem samo arsen. Srednjebanatski okrug najvi\u0161e mu\u010di kalijum-permanganat, ali i arsen kao i  Severni Banat. Samo je u ju\u017enom Banatu problem gvo\u017e\u0111e i mangan, ali ne i arsen.<\/p>\n<p>Kako pi\u0161e u istra\u017eivanju Fabrika \u017eednih, trajnija izlo\u017eenost arsenu preko vode za pic\u0301e i kroz hranu mo\u017ee dovesti do razvoja razli\u010ditih oboljenja i porasta u\u010destalosti oboljevanja. Dugotrajna izlo\u017eenost arsenu mo\u017ee izazvati i rak be\u0161ike i pluc\u0301a. Me\u0111unarodna agencija za istra\u017eivanje raka klasifikovala je arsen i njegova jedinjenja kao kancerogena i definisala da je arsen u vodi za pic\u0301e kancerogen za ljude.<\/p>\n<p>Na epizodi radile: Sanja \u0110or\u0111evi\u0107, Irena \u010cu\u010dkovi\u0107, Sanja Kosovi\u0107 i Iva Gaji\u0107.<\/p>\n<p>U epizodi su kori\u0161\u0107eni zvukovi sa sajta freesound.org, i to <a href=\"https:\/\/freesound.org\/people\/Robinhood76\/sounds\/87021\/\">1<\/a> i <a href=\"https:\/\/freesound.org\/people\/Rorhe\/sounds\/617164\/\">2<\/a>.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zbog konstantnog nedostatka vode, svakodnevno umire gotovo pet hiljada ljudi. Svaka tre\u0107a osoba, \u0161to je oko 2,2 milijarde ljudi, nema bezbedan pristup pija\u0107oj vodi, govore podaci Ujedninjenih nacija i Svetske zdravstvene organizacije. Tako je u svetu, a k<\/p>","protected":false},"author":3,"featured_media":36356,"comment_status":"close","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[111],"tags":[],"class_list":["post-50483","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-reaguj"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50483","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50483"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50483\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":64739,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50483\/revisions\/64739"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/36356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50483"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50483"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50483"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}