Bli\u017ei se nova \u0161kolska godina. U pro\u0161loj epizodi podkasta Reaguj! govorili smo o ud\u017ebenicima, a i ovu posve\u0107ujemo \u0161kolstvu. Na\u0161a 60. epizoda bila je posve\u0107ena slu\u017ebenoj upotrebi jezika nacionalnih manjina u Srbiji, a u 65. epizodi govorimo slu\u0161anju nastave na maternjem jeziku.<\/p>\n
\u0160ta ka\u017eu roditelji?<\/strong><\/p>\n Olenka \u017divkovi\u0107 iz Ruskog Krstura majka je troje dece i pripada rusinskoj zajednici. Ona, kao i njena deca, osnovu \u0161kolu zavr\u0161ili su upravo u Krsturu, na rusinskom jeziku. \u0160kolovanje na manjinskom jeziku ne predstavlja problem prilikom daljeg \u0161kolovanja na ve\u0107inskom jeziku, smatra na\u0161a sagovornica. <\/p>\n Dostupnost obrazovanja na maternjem jeziku je veoma va\u017eno, jer ne samo \u0161to doprinosi o\u010duvanju nacionalne kulture, ono \u010dini i manjinsku zajednicu na okupu, i spre\u010dava asimilaciju. <\/p>\n I dok \u0111aci koji poha\u0111aju nastavu na ve\u0107inskom jeziku pored obaveznog srpskog jezika i knji\u017eevnosti, engleskog i drugog stranog jezika koji bi, po pravilu, mogao da se bira, deca koja u\u010de \u0161kolu na manjiskom jeziku izu\u010davaju \u010detiri jezika. Olenka \u017divkovi\u0107, smatra da je to prednost.<\/p>\n \u0160ta ka\u017ee \u0161kola?<\/strong><\/p>\n Osnovna i srednja \u0161kola „Petro Kuzmjak“ u Ruskom Krsturu ima dugogodi\u0161nju tradiciju nastave na rusinskom jeziku koja ve\u0107 traje 260 godina. Od 1753. godine do danas se pored rusinskog jezika neguje i kultura Rusina u okviru ove ustanove. Kroz dugi niz godina promenila se slika stanovni\u0161tva ovog mesta. Dok je nekada ve\u0107insko stanovni\u0161tvo bilo rusinskog porekla, kroz migracije Rusina iz Ruskog Krstura u druge krajeve zemlje i inostranstvo, kao i dolazak Srba u isti, pojavila se potreba za uvo\u0111enjem nastave na srpskom jeziku. Srednja \u0161kola iz Ruskog Krstura je ujedno jedina \u0161kola u celom svetu u kojoj se nudi mogu\u0107nost poha\u0111anja nastave na rusinskom. <\/p>\n Direktorka Osnovne \u0161kole Matko Vukovi\u0107 u Subotici Mirjana Stevanovi\u0107 za podkast Reaguj! ka\u017ee da u njihovoj \u0161koli dr\u017ee nastavu na srpskom i na hrvatskom jeziku.<\/p>\n Osim dece hrvatske i srpske nacionalnosti, u Osnovnoj \u0161koli Matko Vukovi\u0107 23 procenata u\u010denika se izja\u0161njavaju kao Romi. Me\u0111utim, iako je velik broj u\u010denika romske nacionalnosti, u toj \u0161koli nema romskog odeljenja. <\/p>\n Stevanovi\u0107 obja\u0161njava da je za formiranje odeljenja na manjinskom jeziku uslov da imate stru\u010dan kadar i da imate decu koja su zainteresovana za tako ne\u0161to. Jo\u0161 jedan uslov jeste da i broj zainteresovanih u\u010denika bude ve\u0107i od 15. <\/p>\n Pre tri godine, Osnovna \u0161kola Matko Vukovi\u0107 bila je jedna od \u010detiri \u0161kola u Subotici koja je organizovala nastavu za decu iz migrantskih kampova. Zbog promene vrste suboti\u010dkog prihvatnog centra za migrante, poslednjih godinu dana vi\u0161e ne organizuju nastavu. Stevanovi\u0107 ka\u017ee da su nastavu u\u010ditelji uglavnom dr\u017eali na engleskom jeziku. <\/p>\n \u0160ta ka\u017eu zakoni?<\/strong><\/p>\n Prema Ustavu u Srbiji je u slu\u017ebenoj upotrebi srpski jezik i \u0107irili\u010dko pismo, dok se slu\u017ebena upotreba drugih jezika i pisama ure\u0111uje zakonom. Ustavom je i zagarantovano pravo pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica na o\u010duvanje posebnosti, \u0161to podrazumeva i pravo na upotrebu svog jezika i pisma.<\/p>\n Sa druge strane, statut Vojvodine navodi da je u Vojvodini u slu\u017ebenoj upotrebi srpski jezik i \u0107irili\u010dko pismo, ma\u0111arski, slova\u010dki, hrvatski, rumunski i rusinski jezik i njihova pisma.<\/p>\n Za regulisanje prava na slu\u017ebenu upotrebu manjinskih jezika klju\u010dna su dva zakona: Zakon o slu\u017ebenoj upotrebi jezika i pisama i Zakon o za\u0161titi prava i sloboda nacionalnih manjina.<\/p>\n Dalje, statutom op\u0161tine, odnosno grada, mogu se utvrditi jezici i pisma koji su u slu\u017ebenoj upotrebi na teritoriji op\u0161tine, grada ili u pojedinim naseljenim mestima.<\/p>\n Prema \u010dlanovima 13, 14 i 15 Zakona o za\u0161titi prava i sloboda nacionalnih manjina, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na vaspitanje i obrazovanje na svom jeziku, odnosno govoru u ustanovama pred\u0161kolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja.<\/p>\n Iako je Zakonom utvr\u0111eno da se mo\u017ee propisati minimalni broj u\u010denika za nastavu na manjinskom jeziku, broj u\u010denika koji poha\u0111a nastavu na maternjem, odnosno jeziku nacionalne manjine, mo\u017ee biti i manji od minimalnog broja u\u010denika koji je potreban za formiranje odeljenja.<\/p>\n Treba napomenuti da obrazovanje na jeziku nacionalne manjine, prema ovom Zakonu, ne isklju\u010duje obavezno u\u010denje srpskog jezika.<\/p>\n \u0160ta ka\u017eu nacionalni saveti?<\/strong><\/p>\n Nastavni program koji se odvija na jeziku nacionalne manjine, prema Zakonu o za\u0161titi prava i sloboda nacionalnih manjina, propisuje da nastava na maternjem jeziku u zna\u010dajnoj meri sadr\u017ei i teme koje se odnose na istoriju, umetnost i kulturu nacionalne manjine. Nacionalni saveti nacionalnih manjina su ovde klju\u010dni jer u\u010destvuju u izradi nastavnih programa za predmete.<\/p>\n Melanija Rimar iz Odbora za obrazovanje Nacionalnog saveta rusinske nacionalne zajednice ka\u017ee da se nastava na rusinskom ili i na rusinskom izvodi u tri \u0161kole u Vojvodini. Od toga su u Ruskom Krsturu sva odeljenja u osnovnoj \u0161koli samo na rusinskom. <\/p>\n \u010clanica izvr\u0161nog ve\u0107a i koordinatorka odbora za obrazovanje u Nacionalnom savetu slova\u010dke nacionalne manjine Svetlana Zolnjan isti\u010de da je sve manje dece koje nastavu slu\u0161aju na slova\u010dkom jeziku, a da je to zbog sve \u010de\u0161\u0107ih migracija celih porodica.<\/p>\n Ipak, kada u manjim mestima nema dovoljno u\u010denika koji bi slu\u0161ali nastavu na slova\u010dkom jeziku, pi\u0161e se zahtev Ministarstvu prosvete kako mi se odobrilo otvaranje odeljenja bez obzira na broj \u0111aka. Kako Zolnjan isti\u010de, ovi zahtevi su do sada uvek bili prihvatani.<\/p>\n Kako Zolnjan nagla\u0161ava, ponekad se de\u0161ava da roditelji odlu\u010de da, iako je detetu maternji jezik slova\u010dki, ono ipak krene u odeljenje gde se nastava slu\u0161a na ve\u0107inskom, srpskom jeziku.<\/p>\n Sa druge strane, Melanija Rimar iz Rusinskog Nacionalnog saveta obja\u0161njava da je najve\u0107i problem sa kojim se susre\u0107u prilikom organizovanja nastave na manjinskom jeziku manjak dece, te da se zbog toga doga\u0111aju poku\u0161aji spajanja po dva odeljenja ni\u017eih razreda osnovne \u0161kole. \u00a0<\/p>\n Melanija Rimar govori i o potrebi da se \u0161kola u Ruskom Krsturu o\u010duva kao jedina \u0161kola u kojoj se nastava izvodi na rusinskom. Ka\u017ee da je bilo i dece drugih nacionalnosti koja su poha\u0111ala tu \u0161kolu, me\u0111utim, zbog neostvarene kvote nisu bili u mogu\u0107nosti slu\u0161ati nastavu iz svog maternjeg jezika. <\/p>\n Kako Svetlana Zolnjan iz Slova\u010dkog Nacionalnog saveta navodi, kada bi se zatvorila odeljenja i \u0161kole na manjinskim jezicima, postepeno bi i nestajala sama kultura tih naroda, pa i cele nacionalne zajednice.<\/p>\n Na podkastu rade: Sanja Kosovi\u0107, Irena \u010cu\u010dkovi\u0107, Nemanja Stevanovi\u0107, Sanja \u0110or\u0111evi\u0107 i Iva Gaji\u0107.<\/p>\n Ovaj podkast je pripremljen uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije i Saveta Evrope, u okviru projekta \u201cPromocija razli\u010ditosti i ravnopravnosti u Srbiji\u201c. Stavovi izra\u017eeni u njemu ni na koji na\u010din ne odra\u017eavaju zvani\u010dno mi\u0161ljenje bilo koje strane. Bli\u017ei se nova \u0161kolska godina. U pro\u0161loj epizodi podkasta Reaguj! govorili smo o ud\u017ebenicima, a i ovu posve\u0107ujemo \u0161kolstvu. Na\u0161a 60. epizoda bila je posve\u0107ena slu\u017ebenoj upotrebi jezika nacionalnih manjina u Srbiji, a u 65. epizodi govorimo slu\u0161anju nastave<\/p>","protected":false},"author":3,"featured_media":36356,"comment_status":"close","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[111],"tags":[],"class_list":["post-43203","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-reaguj"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43203","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=43203"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43203\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":64764,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43203\/revisions\/64764"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/36356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=43203"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=43203"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=43203"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\u00a0<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"