{"id":38443,"date":"2021-05-05T07:00:00","date_gmt":"2021-05-05T07:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/podcast.rs\/?p=38443"},"modified":"2023-02-04T14:59:34","modified_gmt":"2023-02-04T12:59:34","slug":"049-zakljucana-komunikacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/podcast.rs\/en\/049-zakljucana-komunikacija\/","title":{"rendered":"049 &#8211; Zaklju\u010dana komunikacija"},"content":{"rendered":"<p>Komunikacija je osnov me\u0111uljudskih odnosa, ali naravno da u kreiranju podkasta \u201eReaguj!\u201c imamo kontekst. \u017delimo da saznamo kako Nacionalni saveti nacionalnih manjina komuniciraju.\u00a0<\/p>\n<p>Za\u0161to bi nas uop\u0161te to interesovalo? Zato \u0161to se nacionalni saveti finansiraju iz bud\u017eeta Republike Srbije i Pokrajine Vojvdoine, a to zna\u010di \u2013 finansiraju se od para svih nas. I zato \u0161to, a tu uvodimo i re\u010d interkultalnost- nije potrebno samo da znamo da nacionalne manjine postoje, potrebno je i da znamo malo vi\u0161e o njima i njihovim pravima.\u00a0<\/p>\n<p>Posmatrajmo Nacionalne savete kao tela koja su tu da zastupaju i brane prava svojih zajednica. Iako postoje razna tuma\u010denja da li to jesu ili nisu \u2013 njih mo\u017eemo posmatrati i kao male parlamente.\u00a0<\/p>\n<p>Tu komunikaciju smo podelili na nekoliko nivoa. Komunikacija \u010dlanova jednog nacionalnog saveta izme\u0111u sebe, komunikacija vi\u0161e nacionalnih saveta, i relacija savet \u2013 dr\u017eavni organi.\u00a0<\/p>\n<p><strong>Prvi nivo &#8211; \u010dlanovi unutar Nacionalnog saveta<\/strong><strong> <\/strong><\/p>\n<p>Me\u0111utim, iako sve izgleda da funkcioni\u0161e, u praksi dolazi do \u0161tucanja ovih sistema. Jesu \u010dlanovi Nacionalnih saveta predstavnici svojih gra\u0111ana ali, kao \u0161to to sre\u0107emo i na nacionalnom nivou \u2013 sve se to prenosi i na nacionalne manjine, samo na malo.\u00a0<\/p>\n<p>Olena  Papuga je pripadnica Rusinskog nacionalnog saveta ve\u0107 nekoliko godina. Tako\u0111e je i Dr\u017eavana sekretarka u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i dru\u0161tveni dijalog i sa te dve pozicije mo\u017ee da prokomentari\u0161e \u010dlanove<br \/>nacionalnih saveta i njihov rad \u2013probleme unutar organizacija sa kojima se<br \/>susre\u0107u.\u00a0<\/p>\n<p>\u201cVe\u0107ina nacionalnih saveta su duboko politizovani. Jako malo \u010dlanova u\u010destvuje u radu. Ja ne znam kako \u0107e nacionalni saveti iza\u0107i iz toga da se stvarno na listi<br \/>kandiduju ljudi koji \u0107e stvarno \u017eeleti i raditi na dobrobit svoje nacionalne<br \/>zajednice. Ali ne samo zato \u0161to ih je neko tu stavio ve\u0107 zato \u0161to oni to \u017eele i<br \/>te \u010detiri godine \u0107e posvetiti svoj \u017eivot i svo svoje vreme nacionalnom<br \/>identitetu svoje nacionalne zajednice. Nacionalni saveti su profesionalno, stru\u010dno, kadrovski \u2013 mislim tu na \u010dlanove nacionalnih saveta \u2013 jako slabi\u201d. \u00a0<\/p>\n<p>I ne samo to, ve\u0107 i politizacija unutar nacionalnih saveta, na \u0161ta nam je skrenuo<br \/>pa\u017enju Vladimir Hu\u0111ec.\u00a0<\/p>\n<p>\u201cOno \u0161to meni recimo smeta u funkcionisanju nacionalnih saveta &#8211; li\u010dno smatram da u nacionalnom savetu, bilo kom, ne samo slova\u010dkom, ne bi trebalo da postoji pozicija i opozicija, ve\u0107 bi trebalo svi da se zala\u017eu za jedne iste interese, a to je ostvarivanje prava doti\u010dne manjine u te \u010detiri oblasti u kojima one imaju autonomiju &#8211; zna\u010di kultura, informisanje, slu\u017ebena upotreba jezika i pisma i obrazovanje. I ono \u0161to je jo\u0161 mnogo bitno i \u0161to se provla\u010di kroz sve ove godine postojanja nacionalnog saveta &#8211; politi\u010dke partije ne bi trebalo da imaju<br \/>uticaja na rad nacionalnih saveta. Oni naravno ne samo da uti\u010du, nego se i<br \/>direktno me\u0161aju u izbore i tako dalje\u201d.\u00a0<\/p>\n<p><strong>Komunikacija sa spolja\u0161njim organizacijama<\/strong><strong> <\/strong><\/p>\n<p>Miroslav Keve\u017edi, kulturolog \u010desto govori na temu nacionalnih saveta. Sada smo kontekst komunikacije postavili u kontekst getoizacije i interkulturalnosti. Koliko su nacionalne zajednice zatvorene same u sebe, a koliko rade na interkulturalnosti? Kakva je tu uloga Nacionalnih saveta?\u00a0<\/p>\n<p>\u201cKada govorimo o getou onda \u0107u ja opet da podsetim na to da geto je\u2026 kako je to nekada bilo u istoriji, to je bilo ostrvo negde u Italiji u kojima su na kraju<br \/>krajeva Jevreji pod klju\u010d \u2013 da li bili stavljani ili su se sami zaklju\u010davali. to je pitanje. Ali postoje nacionalne zajednice koje \u017eele same da zabrave vrata<br \/>i da se zaklju\u010daju sa unutra\u0161nje strane. To mogu sebi da priu\u0161te zaista velike<br \/>nacionalne zajednice koje su homogene i kod nas su mo\u017eda u takvom isku\u0161enju<br \/>Ma\u0111ari\u201d.\u00a0<\/p>\n<p>Me\u0111utim, Keve\u017edi obja\u0161njava da je prvo potrebno da nacionalni saveti srede probleme unutar svojih zajednica, a tek posle mogu da se bave interkuluralizmom.\u00a0<\/p>\n<p>Koordinaciono telo nacionalnih saveta je institucija koja ima predstavnike iz svih 22, odnosno 23 nacionalna saveta i koja je zami\u0161ljena da nastupa pred dr\u017eavom zajedni\u010dki, najvi\u0161e u oblastima za koje su zadu\u017eeni: obrazovanje, kultura, slu\u017ebena upotreba maternjeg jezika i informisanje na maternjem jeziku. Svake godine se menja predsedavaju\u0107i Koordinacije.\u00a0<\/p>\n<p>Trenutni predsednik Koordinacionog tela nacionalnih saveta, Bor\u010de Veli\u010dkovski iz Makedonske nacionalne manjine obja\u0161njava koja je svrha ovog organa.\u00a0<\/p>\n<p>\u201cKoroodinacija jeste jedna vrsta institucije, jedna vrsta instituta formirana nakon formiranja prvih nacionalnih saveta kao potreba da postoji jedno telo koje \u0107e formulisati na neki na\u010din zajedni\u010dke imenitelje koje doti\u010du rad svih nacionalnih saveta kada se radi o ovoj oblasti. Koordinacija se trudi da generi\u0161e, sublimira zaklju\u010dke, koje doti\u010de sve Nacionalne savete i da izlazi sa nekim stavovima, predlozima, i u tom pravcu jeste prepoznat od strane najvi\u0161ih pokrajinskih i republi\u010dkih organa i u tom pravcu i fukncioni\u0161e na\u0161a saradnja sa republi\u010dkim odnosno dr\u017eavnim organima\u201d. \u00a0<\/p>\n<p><strong>Re\u0161enje: druga\u010dije osmi\u0161ljen sistem, mediji i nadzor<\/strong><strong> <\/strong><\/p>\n<p>Za re\u0161avanje pojedinih problema u radu nacionalnih manjina Miroslav Ho\u010dak, \u010dlan ukrajinskog nacionalnog saveta vidi zadu\u017eene organe u Pokrajini i Republici za rad sa manjinama kao klju\u010dne.\u00a0<\/p>\n<p>\u201cMislim da bi trebala i malo ta kontrola njihovog rada. Jeste da je<br \/>malo nezgodno i \u0161katljivo pitanje nac. manjina, ali ta administrativno-organizacioni deo, ja mislim, da na tome treba da se poradi i na samom kontrolisanju i mo\u017eda nekoj dodatnoj edukaciji tih \u010dlanova, tih ljudi koji u stvarni tu rade, da se ne bi de\u0161avale ovako velike gre\u0161ke\u201d.\u00a0<\/p>\n<p>Saradnici emisije:<br \/>Aleksandra Bu\u010dko, Nemanja Stevanovi\u0107, Irena \u010cu\u010dkovi\u0107, Sanja \u0110or\u0111evi\u0107, i Iva<br \/>Gaji\u0107.\u00a0<\/p>\n<p><em>U 49. epizodi u prilogu kori\u0161\u0107en je instrumental preuzet sa stranice<\/em><em> <\/em><a href=\"https:\/\/www.bensound.com\/\"><em>www.bensound.com<\/em><\/a><em> <\/em><\/p>\n<p><em>Ovaj podkast je pripremljen uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije i Saveta Evrope, u okviru projekta \u201ePromocija razli\u010ditosti i ravnopravnosti u Srbiji\u201c. Stavovi izra\u017eeni u njemu ni na koji na\u010din ne odra\u017eavaju zvani\u010dno mi\u0161ljenje bilo koje strane.<\/em><em> <\/em><\/p>\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Komunikacija je osnov me\u0111uljudskih odnosa, ali naravno da u kreiranju podkasta \u201eReaguj!\u201c imamo kontekst. \u017delimo da saznamo kako Nacionalni saveti nacionalnih manjina komuniciraju.<br \/>\nTu komunikaciju smo podelili na nekoliko nivoa. Komunikacija \u010dlanova jednog<\/p>","protected":false},"author":3,"featured_media":36356,"comment_status":"close","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[111],"tags":[],"class_list":["post-38443","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-reaguj"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38443","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=38443"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38443\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":64780,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38443\/revisions\/64780"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/36356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=38443"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=38443"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=38443"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}