{"id":37637,"date":"2021-04-21T06:48:07","date_gmt":"2021-04-21T06:48:07","guid":{"rendered":"https:\/\/podcast.rs\/?p=37637"},"modified":"2023-02-04T14:59:35","modified_gmt":"2023-02-04T12:59:35","slug":"047-vidljivost-razlicitosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/podcast.rs\/en\/047-vidljivost-razlicitosti\/","title":{"rendered":"047 &#8211; Vidljivost razli\u010ditosti"},"content":{"rendered":"<p>Vojvodina zbog svog istorijskog polo\u017eaja obiluje razli\u010ditim kulturama na \u0161ta su gra\u0111ani ove pokrajine uvek bili ponosi. U Srbiji je od demokratskih promena dvehiljaditih po\u010delo sa osnivanjem nacionalnih saveta nacionalnih manjina. Do 24. septembra 2020. godine registrovano je 23 Nacionalna saveta nacionalnih manjina. Od ovog broja, \u010dak 17 nacionalnih saveta registrovano je u gradovima i op\u0161tinama u Vojvodini.\u00a0<\/p>\n<p>Me\u0111utim, da li pirpadnici nacionalnih manjina i ve\u0107inskog naroda znaju da oni postoje? Ako manjine znaju \u2013 koliko imaju poverenja u njih? Da li su nacionalni saveti i zajednice manjina otvoreni prema ostalima?\u00a0\u00a0<\/p>\n<p><strong>Manjine o svojim nacionalnim savetima <\/strong><\/p>\n<p>\u201eZovem se Lara Petkovi\u0107, imam 20 godina i pripadam rusinskoj nacionalnoj manjini.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n<p>Lara je devojka sa kojom smo i razgovarali o zna\u010daju nacionalnog saveta. Ona ka\u017ee da o njegovom radu ne zna mnogo, te i da ne ose\u0107a da oni brane prava rusinske nacionalne manjine.\u00a0<\/p>\n<p>Vanja Jablanski iz ukrajinske nacionalne manjine je zapravo u jednoj<br \/>grupi gra\u0111ana koji je svestan da on jeste pripadnik nacionalne manjine, ali se<br \/>u njoj ne pronalazi i nije aktivni \u010dlan. Obja\u0161njava da kao mali nije imao preveliku \u017eelju da se uklju\u010di u aktivnosti zajednice, a sada se ne pronalazi makar u onim aktivnostima za koje zna da postoje.\u00a0<\/p>\n<p>A Nacionalni saveti, kao organi koji bi trebali da rade na o\u010divanju zajednice?\u00a0<\/p>\n<p>\u201eNe znam zbog \u010dega postoji i \u010dime se oni bave i \u0161ta rade. Moja predstava o tome je da oni organizuju tako neke mini festivale, ili mini doga\u0111anja, de\u0161avanja, te,<br \/>pod znacima navodnika, balove, igranke, ali konkretno \u0161ta oni rade za nacionalnu manjinu \u2013 ne znam. Nisam upu\u0107en, niti sam bio kontaktiran od strane nekog od njih. Tako sam isto mogao ja da odem na sajt, da zovem, da grebem, da se pridru\u017eim, da ne\u0161to uradim \u2013 nisam, zato \u0161to, iskreno mislim da je gubljenje vremena. Zato \u0161to kada odete na sajt vi vidite samo neke konkurse za ne\u0161to, za neko sufinsiranje \u2013 \u010dega, koga, gde \u2013 ne vidim ikakve plodove toga\u201c, ka\u017ee Jablanski.\u00a0<\/p>\n<p><strong>\u0160ta je problem? <\/strong><\/p>\n<p>Problemi poput komunikacije klju\u010dni kada je u pitanju vidljivost rada Nacionalnih saveta. Kulturolog Miroslav Keve\u017edi govori upravo o tome. U su\u0161tini, u pitanju su dve publike: ve\u0107insko stanovni\u0161tvo i sami pripadnici nacionalnih manjina. Keve\u017edi smatra da je ipak va\u017enija ova druga publika.\u00a0\u00a0<\/p>\n<p><em>\u201eTo je pitanje vidljivosti nacionalnih saveta za \u0161iru dru\u0161tvenu zajednicu i pitanje vidljivosti nacionalnih saveta za pripadnike njihove nacionalne zajednice.Mislim da je va\u017enija ova druga zato \u0161to su tu oni koji bi trebali da budu korisnici usluga nacionalnog saveta. Me\u0111utim, mi ve\u0107 vi\u0161e od deceniju iammo tu situaciju da korisnici ne znaju \u0161ta su nacionalni saveti, ne znaju \u010demu to slu\u017ei, a jo\u0161 i ne radi i da se tu zapravo neka korist na kraju ne prepoznaje. Tako da, i ako se odluke pojavljuju negde na internetu pitanje je zapravo da li obi\u010dni mali pripadnik nacionalne manjine prepoznaje tu ne\u0161to interesantno za sebe\u201c <\/em><\/p>\n<p>Pojedini pripadnici nacionalnih manjina su aktivni u svojoj zajednici, dok drugi, a to smo videli na primeru Vanje Jablanskog &#8211; tu pripadnost ne ose\u0107aju. Ina\u010de, ukrajinska nacionalna manjina je jedna od manjih, ali je 2003. godine bila me\u0111u prvih pet koje su formirale savete. Zvani\u010dan broj Ukrajinaca u Srbiji je oko pet hiljada i uglavnom su stacionirani u Vojvodini gde su pre vi\u0161e od 100 godina do\u0161li iz Isto\u010dne Galicije koja je deo dana\u0161nje Ukrajine. Najvi\u0161e ih ima u op\u0161tinama<br \/>Kula, Vrbas, Sremska Mitrovica i In\u0111ija, kao i u Novom Sadu.\u00a0<\/p>\n<p>Broj onih koji imaju po nekom osnovu ukrajinsko poreklo mo\u017ee do\u0107i i do deset hiljada pripadnika. Tako imamo situaciju da pola tog broja sebe smatra Ukrajincima, druga polovina polu-Ukrajincima.\u00a0\u00a0<\/p>\n<p>Miroslav Ho\u010dek iz Nacionalnog saveta ukrajninske nacionalne manjine navodi da ovaj ose\u0107aj nepripadanja, koji smo \u010duli i na primeru Jablanskog proizilazi iz asimilacije koja je za svaku manjinsku zajednicu u Srbiji veliki problem.\u00a0\u00a0<\/p>\n<p>Ho\u010dek podvla\u010di da je to vi\u0161e za zajednicu i za promovisanje same ukrajinske kulture drugim ljudima. Prema njemu, pojedinci jedino \u0161to mogu da o\u010dekuju da Nacionalni savet uradi za njih jeste da im obezbedi u \u0161kolama u\u010denje jezika.\u00a0<\/p>\n<p>Na\u017ealost, samo u nekoliko \u0161kola gde je ukrajinska zajednica okupljena.\u00a0<\/p>\n<p>Pojedinci mogu da se obrate nacionalnim savetima &#8211; samo je pitanje na\u010dina i koliko je uistinu taj savet dostupan \u201cmalom \u010doveku\u201d. Keve\u017edi je u razgovoru spomenuo i primer Slovaka.<br \/>Kod njih je Nacionalni Savet centralizovan &#8211; nalazi se u Novom Sadu. Me\u0111utim,<br \/>33 op\u0161tine su va\u017ene za ovu nacionalnu zajendicu &#8211; \u0161to zna\u010di da slovaka ima u 33<br \/>op\u0161tine u Srbiji. Zato Keve\u017edi i postavlja pitanje &#8211; koliko je verovatno da \u0107e<br \/>jedna osoba iz Kova\u010dice da sedne u auto kako bi do\u0161la u Novi Sad da pri\u010da o<br \/>loklanom problemu.\u00a0\u00a0<\/p>\n<p><strong>Gde je re\u0161enje za prepoznatljivost nacionalnih saveta? <\/strong><\/p>\n<p>Miroslav Ho\u010dek je deset godina bio na \u010delu Svetskog konkresa ukrajinskih omladinskih organizacija i koordinisao je rad svih ukrajinskih organizacija \u0161irom sveta. Upoznao se, kako ka\u017ee, sa svim praksama, a jednu izdvaja kao mogu\u0107e re\u0161enje prepoznatljivosti nacionalnih saveta \u2013 kao spoj dveju zemalja.\u00a0<\/p>\n<p>Iz svog iskustva, ali i iz svog iskustva u Nacionalnom savezu ukrajinske nacionalne manjine, Ho\u010dek smatra da se previ\u0161e rad Nacionalnih saveta bazira na rad sa organizacijama, pa predla\u017ee da se, kada do\u0111e do pobolj\u0161anja zdravstvenih<br \/>uslova, do\u0111e do nekih skupova u mestima gde je veliki broj neke nacionalne manjine kako bi im se pribli\u017eio rad nacionalnih saveta.\u00a0<\/p>\n<p><strong>Saradnici emisije:<\/strong><br \/>Aleksandra Bu\u010dko, Nemanja Stevanovi\u0107, Irena \u010cu\u010dkovi\u0107, Sanja \u0110or\u0111evi\u0107, i Iva<br \/>Gaji\u0107.\u00a0<\/p>\n<p><em>Ova epizoda podkasta Reaguj je pripremljena uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije i Saveta Evrope. Stavovi izra\u017eeni u njemu ni na koji na\u010din ne odra\u017eavaju zvani\u010dno mi\u0161ljenje bilo koje strane.<\/em><em>  <\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vojvodina zbog svog istorijskog polo\u017eaja obiluje razli\u010ditim kulturama na \u0161ta su gra\u0111ani ove pokrajine uvek bili ponosi. U Srbiji je od demokratskih promena dvehiljaditih po\u010delo sa osnivanjem nacionalnih saveta nacionalnih manjina. Do 24. septembra 2020. g<\/p>","protected":false},"author":3,"featured_media":36356,"comment_status":"close","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[111],"tags":[],"class_list":["post-37637","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-reaguj"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37637","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=37637"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37637\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":64782,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37637\/revisions\/64782"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/36356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=37637"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=37637"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=37637"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}