{"id":312407,"date":"2025-05-18T19:00:00","date_gmt":"2025-05-18T17:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/podcast.rs\/fahrudin-pecikoza-carsija-mi-je-napisala-pola-pjesama-o-prostoru-sa-zecom-i-vukom\/"},"modified":"2026-05-05T17:58:15","modified_gmt":"2026-05-05T15:58:15","slug":"fahrudin-pecikoza-carsija-mi-je-napisala-pola-pjesama-o-prostoru-sa-zecom-i-vukom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/podcast.rs\/en\/fahrudin-pecikoza-carsija-mi-je-napisala-pola-pjesama-o-prostoru-sa-zecom-i-vukom\/","title":{"rendered":"Fahrudin Pecikoza: \u010car\u0161ija mi je napisala pola pjesama – O prostoru sa Zecom i Vukom"},"content":{"rendered":"

Send us Fan Mail<\/a><\/p>\n

Fahrudin Pecikoza<\/b><\/a>, jedan od najpoznatijih i najuspje\u0161nijih tekstopisaca u regionu, gost je novog izdanja podcasta O prostoru<\/b><\/a> koji vodi arhitekta Amir Vuk Zec. Pecikoza je ro\u0111en 1962. godine u Sarajevu, na Vratniku, gdje je i odrastao.<\/p>\n

Zanimljivo je kako se Fahrudin uop\u0107e po\u010deo baviti pisanjem pjesama. Naime, radio je kao konobar, ali je oduvijek bio zaljubljenik u stihove. Kako je vidio da od konobarisanja nema velike zarade, prva ambicija bila mu je napisati zbirku poezije, no nakon \u0161to je upoznao neke pjesnike i shvatio da se ni oni nisu obogatili od svog rada, pomislio je da bi mogao po\u010deti pisati pjesme za muzi\u010dare.<\/p>\n

Tako je i zapo\u010dela njegova karijera. Sara\u0111ivao je s najve\u0107im muzi\u010darima na prostoru Balkana i napisao je tekstove Elviri Rahi\u0107, Nedi Ukraden, Severini, Taj\u010di, Maji \u0160uput, Jeleni Toma\u0161evi\u0107, Lepoj Breni, Sanji Dole\u017eal, Hariju Mata Hariju, Dini Merlinu, Halidu Be\u0161li\u0107u, Zdravku \u010coli\u0107u, \u017deljku Joksimovi\u0107u, Muhamedu Fazlagi\u0107u Fazli, Semiru Ceri\u0107u Koketu, Mladenu Voji\u010di\u0107u Tifi, Halidu Muslimovi\u0107u, Borisu Novkovi\u0107u i drugima.<\/p>\n

\u00a0– \u010car\u0161ija je napisala pola mojih pjesama. \u0160ibicari za Vije\u0107nice su autori pjesme „Prsten i zlatni lanac“ jer su \u0161ibicari valjali „Prsten, kaput, sat, lanac sve prima Bosanac.“, kad sam \u010duo, to je meni ostalo. Zazvoni ti u u\u0161ima ta rima, ka\u017ee Pecikoza.<\/p>\n

Napisao je pjesmu \u201cSva bol svijeta\u201d, koju je 1993. godine Fazla izveo na Eurosongu u Dublinu, a 2006. godine je s kolegom Dejanom Ivanovi\u0107em napisao tekst pjesme \u201cLejla\u201d, koju je izveo Hari Vare\u0161anovi\u0107 na Eurosongu u Ateni.<\/p>\n

Sa Zecom je razgovarao o odrastanju na Vratniku i \u017eivotu u mahali, koliko je \u010dar\u0161ija imala utjecaja na njega, \u0161ta je sve kao dje\u010dak radio da zaradi d\u017eeparac, kako se zaposlio u \u0107evabd\u017einici \u201eKod Kurte\u201c, konobarisanju, o mangupima i mangupluku tada, i danas, kako su nastali tekstovi za neke od njegovih najpoznatijih pjesama te za\u0161to je u\u0161ao u politiku.<\/p>\n

– Gluho bilo \u0161ta smo pro\u0161li, uz smijeh je Pecikoza prokomentarisao na kraju gostovanja jer su se i on, i Zec prisjetili broj<\/p>\n

Support the show<\/a><\/p>\n

\u010citajte nas na: https:\/\/www.oslobodjenje.ba<\/a>\u00a0 \u00a0 FB :https:\/\/www.facebook.com\/oslobodjenjeba<\/a>\u00a0 IG: https:\/\/www.instagram.com\/oslobodjenj<\/a>…<\/a>\u00a0 Twitter: …<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Send us Fan Mail Fahrudin Pecikoza, jedan od najpoznatijih i najuspje\u0161nijih tekstopisaca u regionu, gost je novog izdanja podcasta O prostoru koji vodi arhitekta Amir Vuk Zec. Pecikoza je ro\u0111en 1962. godine u Sarajevu, na Vratniku, gdje je i odrastao. Zanimljivo je kako se Fahrudin uop\u0107e po\u010deo baviti pisanjem pjesama. Naime, radio je kao konobar,…<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":312409,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[610],"tags":[],"class_list":["post-312407","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oslobodjenje-podcast"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312407","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312407"}],"version-history":[{"count":45,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312407\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":684619,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312407\/revisions\/684619"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/312409"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312407"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312407"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/podcast.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312407"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}