fbpx
Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Post Type Selectors
Search in posts
Search in pages
Search in posts
Search in pages

Protiv dezinformacija i diskriminacije izbeglih lica

U novoj epizodi VOICE podkasta, ispred voditeljskog mikrofone se ne nalazi Sanja Kosović kao i uobičajno, jer upravo o njenoj priči razgovaramo.  

Uz pomoć ECR ankete Vojvođansko-istraživačko analitičkog centra, Sanja je napisala tekst pod nazivom “Društvo lišeno empatije: Jednake i nejednakije izbeglice”, koji govori o dezinformacijama o izbeglicama, ali i načinu na koji građani percipiraju izbeglice iz različitih zemalja u Srbiji. 

“Manjak jasnih informacija o izbeglicama ili bilo kojoj situaciji koja je u vezi sa izbeglicama od strane vlasti ili nadležnih institucija svakako podstiče dezinformacije, dezinformacije podstiču strahove i predrasude, a to uglavnom vodi do diskriminacije i drugih opasnih pojava”, rekla je novinarka Sanja Kosović za VOICE podkast. 

Uz pomoć ECR ankete Vojvođansko-istraživačko analitičkog centra, novinarka Sanja Kosović je napisala tekst pod nazivom “Društvo lišeno empatije: Jednake i nejednakije izbeglice”, koji govori o dezinformacijama o izbeglicama, ali i načinu na koji građani percipiraju izbeglice iz različitih zemalja u Srbiji.  

Od 31 osobe koje su dale odgovor u ECR anketi, svi se informišu se o migrantskoj krizi i izbeglicama preko društvenih mreža ili onlajn portala, a polovina njih primarno preko Fejsbuka. Više od trećine učesnika naglasilo je da pravi razliku među izbeglicama sa Bliskog istoka i onih iz Rusije i Ukrajine. 

“Dezinformacije o izbeglicama sa Bliskog istoka uglavnom uvek idu na emocije, često se piše o silovanju žena, u nekim slučajevima i životinja, uglavnom su morbidne i opskurne, a kreirane su na način da se ti ljudi predstave kao opasni, kao da su jako drugačiji od nas, kao da su bukvalno zlo”, rekla je Sanja Kosović.  

Po njenim rečima, dezinformacije se mnogo lakše i brže šire, u odnosu na tekstove koji raskrinkavaju takve sadržaje.  

“Dezinformacija je privlačnija široj javnosti, posebno jer skoro uvek ide sa udarnim, senzacionalističkim naslovima i klik-bejtom, takvi sadržaji su kreirani tako da u ljudima bude neki bes: vidi šta su nam uradili, vidi kakvi su oni. U odnosu na takve sadržaje, raskrinkana vest deluje dosadno”, rekla je Kosović.  

Ipak, to ne znači da je fekt-čekerski posao besmislen. 

“Na kraju dana, neko će objaviti lažu vest, pa će onda možda neko da vidi i tu raskrinkanu vest, pa će u komentar staviti link te raskrinkane vesti, pa će se možda neko osećati kao budala. Sa druge strane, verujem i u ljude, da će nekad videti neku sumnjivu vest, pa proguglati – opet, videti da je laž jer je neko već pisao o tome”, rekla je novinarka Sanja Kosović za VOICE podkast.  

Emisiju su pripremile Aleksandra Bučko i Sanja Kosović