Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Post Type Selectors
Search in posts
Search in pages
Search in posts
Search in pages

Send us Fan Mail

Jedan od najstarijih i još uvijek aktivnih arhitekata u Bosni i Hercegovini devedesetdvogodišnji Sulejman Sula Midžić gost je novog izdanja podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom.

Na početku razgovora, kroz priču o Sarajevu nakon završetka Drugog svjetskog rata, Midžić nam otkriva slobodu djetinjstva i bezbrižnost mladosti kroz utjecaj igre u unutarnjem prostoru Velike sefardske sinagoge (današnji BKC).

Posebno mjesto u njegovom životu zauzima Srednja tehnička škola, Arhitektonski odsjek, gdje se pod utjecajem istaknutih nastavnika, usmjerava na put koje će trajati 60 godina, a prve profesionalne korake kao jedan od učenika generacije pravi kod arhitekte Živorada Jankovića u Gradskom projektnom zavodu Sarajevo 1953. godine. To vrijeme predstavlja dinamičan period razvoja arhitektonske profesije u Bosni i Hercegovini, vrijeme u kojem su realizirani brojni projekti, od porodičnih kuća do velikih turističkih kompleksa.

Sulejman je sa kolegama nizao uspjehe na arhitektonskim i urbanističkim konkursima, koji su, kako ističe, bili važna profesionalna škola za generacije arhitekata.

Tokom karijere radio je u projektnim preduzećima Arhitekt, Turistprojekt i Zavodu za stambenu izgradnju BiH, dok je punu afirmaciju ostvario u Zavodu za studije i projektovanje DOM. Nakon rata osniva vlastiti projektantski ured Arhitektonski atelje 4.

Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima se izdvajaju Godišnja nagrada Društva arhitekata Sarajeva za stambene objekte u Osijeku i Republička Borbina nagrada za stambeno-poslovni objekat K29 na Čengić Vili u Sarajevu, realiziran u saradnji s arhitektom Nikolom Maslejem.

Sulejman Midžić projektovao je i čuvenu sarajevsku zgradu popularno nazvanu Karingtonka. To je nadimak crvene zgrade kod bivšeg kina Sutjeska, a nadimak je dobila jer je rađena u vrijeme kada je bila aktuelana serija Dinastija.

A govorio je i o tome da li sprat na kojem živimo utiče na ans i naše zdravlje.

– Ima sad takvih projekata da ti pamet stane. E sad, je li to pamet normalna ili nenormalna? Kad vidim te objekte meni treba nenormalna pamet. Mi odosmo u visinu kao ptice. To su objekti po 120 metara, a ja znam kad je Zagreb prešao preko Prisavlja u Novi Zagreb bili su izgrađeni neboderi. Oni su proveli jednu studiju o stanovanju. Naročito na zadnjim katovima i studija je pokazala određene anomalije zdravstvene i psihičke na ljudima i na djeci. To su isto uradili u Stockholmu. Sad su oni to naselili i pratili su razvoj. Ti ljudi su imali drugi uspjeh u školama, u radionicama… Zaostajali su za ovim ljudima u urbanim zgradama. To su sve činjenice. Gledajući ovo što se danas dešava, ne znam, Dubai, Abu Dhabi… ova botox arhitektura, kazao je Midžić.

Neizostavna tema razgovora bila je i njegova autobiografska monografija “Sula o Suli – Retrospektiva”, objavljena prošle godine. U vremenu  kada  brzo zaboravljamo, kada izgrađeni objekti traju kratko, ova knjiga, ali i ovaj podcast su jedna vrsta otpora zaboravu i čuvaju sjećanje na vrijeme, prostor, ljude i događaje iz perioda razvoja arhitektonske profesije u Bosni i Hercegovini.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj…  Twitter: